Pametna infrastruktura traži više od tehnologije

Na konferenciji Smart Industry 2026, u organizaciji Poslovnog dnevnika, stručnjaci iz tehnološkog i industrijskog sektora raspravljali su o trendovima i rješenjima koja oblikuju budućnost industrije, energetike i proizvodnje. Na panelu „Ima li Hrvatska pametnu infrastrukturu?“ sudjelovala je i Jelena Jurišić, direktorica za tehnologiju Ericsson Nikole Tesle, zajedno s Danijelom Bistrički Morović, članicom Uprave i glavnom direktoricom za tehniku Telemacha Hrvatska i Ivanom Bilaćem, direktorom prodaje u ECCOS inženjeringu.

Govoreći o tome koliko je Hrvatska danas spremna za pametnu infrastrukturu, Jelena je istaknula kako sama dostupnost tehnologije uglavnom nije najveći problem. Mnogo veći izazov predstavlja sposobnost prepoznavanja konkretnog problema koji tehnologijom želimo riješiti, ali i određivanja načina na koji ćemo mjeriti rezultate i stvarnu korist primijenjenog rješenja.

Slično vrijedi i za umjetnu inteligenciju. Iako je AI danas jedna od najzastupljenijih tehnoloških tema, još uvijek je relativno malo konkretnih primjera koji pokazuju njegovu mjerljivu poslovnu korist. Zato je, naglasila je, važno rješenja promatrati end-to-end, odnosno sagledavati čitav proces, a ne samo pojedine njegove dijelove.

Takav pristup posebno je važan kod složenih infrastrukturnih projekata. U raspravi je istaknuta važnost sistemske integracije, koja se, osobito kod javnih naručitelja, ponekad nedovoljno vrednuje. Kod kompleksnih rješenja u kojima sudjeluje veći broj tehnologija i dobavljača, kvalitetan sistemski integrator ima ključnu ulogu u tome da svi elementi na kraju funkcioniraju kao pouzdana cjelina.

Jedna od tema panela bila je i uloga 5G tehnologije u industriji. Jelena Jurišić istaknula je da 5G donosi važne prednosti, ali da izbor tehnologije uvijek treba prilagoditi konkretnom slučaju uporabe. U nekim situacijama Wi-Fi može u potpunosti zadovoljiti potrebe korisnika, stoga je ključno odabrati rješenje koje najbolje odgovara zahtjevima sustava i poslovnog procesa. Naglasila je i važnost cjelovitog pristupa podacima, infrastrukturi i poslovnim procesima te otvorenosti i interoperabilnosti sustava, kako bi korisnici dugoročno zadržali kontrolu i mogućnost njihova daljnjeg razvoja.

Govoreći o tehnološkoj suverenosti Europe, Jelena Jurišić istaknula je da potpuna neovisnost nije realna, ali da je važno prepoznati područja u kojima znanje i kontrolu trebamo zadržati lokalno, posebno kada je riječ o sustavima za kritične zadaće.

Tehnološka suverenost pritom ne znači izolaciju, nego promišljenu odluku o tome gdje se možemo osloniti na globalni tehnološki ekosustav, a gdje znanje, kompetencije i kontrolu trebamo zadržati lokalno.

Foto: Matija Habljak/PIXSELL