Održan drugi Gospodarski forum Sveučilišta u Zagrebu
11. studenoga 2026.
Kako graditi i dugoročno financirati istraživačku infrastrukturu u Hrvatskoj te kakvu ulogu u tome ima razvoj Kampusa Borongaj, bile su ključne teme drugoga Gospodarskog foruma Sveučilišta u Zagrebu.
Na drugom Gospodarskom forumu Sveučilišta u Zagrebu u SEECEL-u predstavnici akademske zajednice, državne uprave i gospodarstva, raspravljali su o tome koje istraživačke kapacitete Hrvatska treba razvijati i kako financirati njihovo opremanje, korištenje i održivi razvoj. Forum „Istraživačko-inovacijska infrastruktura za budućnost Hrvatske“ održan je u sklopu Tjedna Sveučilišta u Zagrebu.
Forum su otvorili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, predsjednik Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle dr. sc. Siniša Krajnović te prof. dr. sc. Nikola Mrvac, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, koji se sudionicima obratio u ime ministra prof. dr. sc. Radovana Fuchsa.
Rektor Lakušić istaknuo je da dugoročni model financiranja treba povezati nacionalne izvore i europske programe te uključiti sveučilišta, gospodarstvo i financijske institucije.
„Hrvatska treba istraživačko-inovacijsku infrastrukturu koja će našim znanstvenicima omogućiti sudjelovanje u vrhunskim međunarodnim istraživanjima, a gospodarstvu pristup znanju, tehnologijama i stručnjacima potrebnima za razvoj novih proizvoda i usluga“, poručio je Lakušić.
Siniša Krajnović je naglasio da suradnja sveučilišta i poduzeća studentima pruža priliku da se već tijekom studija susretnu sa stvarnim tehnološkim izazovima.
„Infrastruktura sama po sebi ne stvara inovacije. Ljudi ih stvaraju. Zato svaki laboratorij, istraživački centar ili tehnološka platforma imaju puni smisao tek kada okupljaju ljude koji imaju znanje, ideje, različita iskustva i priliku raditi zajedno“, istaknuo je Krajnović.
Podravki dodijeljen Akademski oskar
Podravka d.d. ovogodišnja je dobitnica „Akademskog oskara“, nagrade za najuspješniju suradnju Sveučilišta u Zagrebu i gospodarstva, a nagradu je u ime kompanije preuzela dr. sc. Martina Dalić.
Od izgradnje do financiranja istraživačkih centara
Kriteriji za javna ulaganja i ravnomjeran regionalni razvoj bili su u središtu prvog panela „Može li Hrvatska izgraditi infrastrukturu za svoju znanstvenu budućnost?“ Uz rektora Lakušića i Sinišu Krajnovića u raspravi su sudjelovali državni tajnik Ministarstva financija Matej Bule, mag. oec., državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić, mag. ing. agr., te dr. sc. Biljana Kulišić, stručnjakinja za obnovljive energetske sustave i strateško predviđanje.
U drugom dijelu foruma prorektor prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić govorio je o razvoju Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj, gdje su tijekom 2026. poduzeti koraci prema uspostavi istraživačko-inovacijskih i inkubacijskih centara.
Na panelu „Mogućnost financiranja znanstveno-istraživačke infrastrukture“ uz Mlinarića sudjelovali su ekonomski stručnjak prof. dr. sc. Mladen Vedriš, član Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak mr. sc. Alan Herjavec, predsjednica Uprave Podravke dr. sc. Martina Dalić i posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja doc. dr. sc. Zvonimir Savić.
Infrastruktura vrijedi onoliko koliko vrijede rezultati koje stvara
Poruka drugog Gospodarskog foruma bila je da moderna istraživačka infrastruktura Hrvatskoj nije cilj sama po sebi. Njezina vrijednost mjerit će se novim istraživanjima i inovacijama, razvojem proizvoda i tehnologija, prilikama za mlade stručnjake te sposobnošću hrvatskoga gospodarstva da stvara veću dodanu vrijednost.
Kako je istaknuo Siniša Krajnović, vrijednost suradnje Sveučilišta i gospodarstva najbolje će se vidjeti upravo u njezinim rezultatima: novim istraživanjima i inovacijama, prilikama za mlade ljude te doprinosu konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.
„Razgovor nam pomaže odrediti smjer. Ali za iskorak su potrebne odluke. Jer odluke koje donosimo danas oblikovat će prilike za generacije koje dolaze“, poručio je Krajnović.
